HERCEGOVINA MOJA DOMOVINA
utorak, 01.08.2006.
Malo vas je, a nas ima...
|
Govoreći o svojim suborcima na njihovu suđenju u Haagu, svevremenski i vječiti Josip Manolić, uvrijedio je nas čestite Hercegovce izjavom kako se iz našega krša ne može ništa korisno izvući, zato su ovdje iz dana u dan ubrizgavani milijuni dolara. U Manolića kraju bi se reklo kaj bi tek nama delali… Hoću reći – ako se tako obračunava sa svojim suborcima iz rata, što bi tek neki drugi mogli od policajca Manolića očekivati?! A mi, Hercegovci, čudom se ne možemo načuditi što smo ovako kršni uopće zanimljivi bilo kome – jer činjenica je da ovdje osim kamenja, drače i pokojeg neuhranjenog poskoka i nema drugih prirodnih bogatstava… Pa zašto nas onda ne ostave na miru? Evo zašto... Hrvatskoj smo u ovome ratu trebali kao branitelji Vukovara i Dubrovnika te kao bedem zbog uske obale, u onome ratu kao regrutni centar za novačenje ustaških jedinica među izgladnjelom mladeži, Jugoslavijama smo trebali kao dežurni krivac za novačenje nepoćudnih elemenata, Bosni trebamo jer je na našem teritoriju bosansko more, a ovdje osim toga živi i jedan broj hercegovačkih Bosanaca (?!). Također ni s koridorom Vc ne možeš zaobići Hercegovinu pa i tu valja malo pametovati sa sarajevske visine… Sarajevski nas mediji često tretiraju kao nekad beogradski (u zlatna vremena Duga i Ekspres politika), zagrebački nas mediji tretiraju kao Bosance iz Hercegovine koji kaljaju lijepu (čiju?) našu, a međunarodna zajednica jedino je na nas poslala tenkove! Pa zar nismo svjetski fenomen? Zato, ako ikako može – nemojte nas više braniti, tako vam boga (koji god vaš bio)! Jednostavno nas ostavite na miru u kršu iz kojega se ništa ne može izvući. Ili još bolje – napravite još jedan Luksemburg od Hercegovine pa nas stavite pod međunarodnu zaštitu, pa 'ko osta – osta… A vi onda slobodno uživajte u vašim bogatim i civiliziranim hrvatskama, bosnama, srbijama i još crnjim gorama! Mi ćemo ovdje slušati Zoster, Mostar Sevdah i Feminem, čitati Šimića i Šantića, Vuletića i Zuku, Status i Vesu Gatala, ići na i utakmice Blaža Sliškovića i Sergeja Barbareza, turnire Marina Čilića koji će jednoga dana pronijeti slavu Hercegovine diljem svijeta kao Goran svojedobno slavu Dalmacije. Živjet ćemo ako treba svi od Međugorja, ni trgovina nam ne ide loše, proizvodnja i građevina se uigrale, a bog-sami-zna što ćemo sve još napraviti po ovim kraškim poljima. Možda i atomsku centralu! Čak ćemo biti velikodušni pa ćemo Hrvatskoj i Bosni pokloniti Stojića, Lovrenovića, Kordića (da može ikako i dvojicu!), Luku Rajića, Gojera, Kovače, Praljke, desetke Primoraca, ništa manje Bevandi, pokojeg Bagu i Zovku, a eto vam i Rojsa po akcijskoj cijeni… Samo nas nemojte više napadati, prozivati, analizirati… demilitarizirajte nas i kad budete izlazili pazite da ne zalupite vratima. Više nam je dovde lekcija iz središnjice, glavnih i stolnih gradova, od übermenscha i hohštaplera… mi smo jednostavno obični ljudi u Hercegovini. Koliko god to zastrašujuće zvučalo… |
- 08:29 - Komentari (12) - Isprintaj - #
četvrtak, 29.12.2005.
Svaki treći Hrvat podrijetlom je iz BiH
|
Svaki treći Hrvat u Hrvatskoj podrijetlom je iz Bosne i Hercegovine, a svaki sedmi rođen je na današnjem području te zemlje, rečeno je sinoć u zagrebačkom hotelu Sheraton na tribini "Što je Hrvatima Bosna i Hercegovina". Do tog podatka došao je Siniša Grgić sa Zavoda za poslovna istraživanja dok je istraživao koliko Hrvata živi u SAD-u. Koristeći se metodom pronalaženja žarišta određenih prezimena ustanovio je da u SAD-u živi milijun i sto pedeset tisuća osoba koje su svjesne svojih hrvatskih korijena. "No, pokazalo se i da je svako treće hrvatsko prezime nastalo na području današnje Bosne i Hercegovine", kazao je Grgić. Ocijenio je da u javnom mnijenju vlada kriva predodžba o "jako moćnim Hercegovcima u hrvatskom gospodarstvu" budući da je od 140.000 gospodarskih subjekata tek njih 12,5 posto u sudskom registru zavedeno na ime osoba rođenih u BiH. Demograf Anđelko Akrap ustvrdio je da je Bosna i Hercegovina veliki biološki rezervoar Hrvatske bez kojeg bi Hrvatska danas imala dvostruko manje stanovništva. Samo od 1991. do 2001. u Hrvatsku je iz BiH došlo 190.000 osoba, uglavnom Hrvata. "Hrvati iz BiH su igrali veliku ulogu tijekom čitave povijesti i mi im moramo pomoći da tamo opstanu", kazao je Akrap. Glavni urednik Katoličkog tjednika Ivo Balukčić ustvrdio je da su Hrvati najveće žrtve u ratu u BiH i postdaytonskom miru. Prije rata na tom je području živjelo 820.000 katolika, uglavnom Hrvata, a sada tek 460.000, kazao je. Govoreći o lošim pravima i položaju Hrvata u BiH, Balukčić je ocijenio licemjernima tvrdnje nekih hrvatskih političara da Hrvati u BiH svoje probleme trebaju rješavati u toj zemlji. Banjolučki biskup dr. Franjo Komarica kazao je da je katolička crkva u Hrvata u BiH u posljednjih 15 godina prošla kroz najdramatičnija razdoblja u povijesti. Upozorio je i na sprječavanje povratka Hrvata na područje Republike Srpske i nikakvu obnovu crkvenih objekata. "Mi katolici u Banja Luci nemamo pravo ni braniti se", kazao je. Nadbiskup vrhbosanski kardinal Vinko Puljić kazao je da u teškim prilikama treba pronaći izazov, a on to vidi u boljem upoznavanju koje bi po njemu trebalo srušiti predrasude. Skup je pozdravio i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić. "Mi koji smo rođeni s druge stranice granice Zagreb je uvijek bio san", kazao je Bandić, dodavši da je u Hercegovini dobio odgoj, a da je u Zagrebu ostvario svoje ambicije. Kao jedan u nizu, okrugli stol priredili su Hrvatski katolički radio i Katolički tjednik kako bi Hrvati u Hrvatskoj i BiH osvijestili to da pripadaju istom nacionalnom biću. |
- 14:12 - Komentari (3) - Isprintaj - #
utorak, 26.07.2005.
Kako je miris novca sa Zapada stigao u Široki Brijeg
|
Ako pitate starosjeditelje Širokog Brijega po čemu su stanovnici nekadašnje Lištice prepoznatljivi reći će vam da su to žilavi, temperamentni ljudi. Ako zamolite susjedne Hercegovce ili slučajne prolaznike kroz ovaj grad da vam ga opišu, reći će vam da je to bogata i po privatnom biznisu poznata općina svojevrsni fenomen. Raspitate li se kod božjih ljudi o Širokom Brijegu spomenut će vam najstariju poznatu crkvenu građevinu u širokobriješkom kraju podignutu u petom ili šestom stoljeću u Mokrom i duhovnu gimnaziju. Mladi Širokobriježani ponosni su na svoju Likovnu akademiju Mostarskog sveučilišta, ali i košarkaški klub, prošlogodišnjeg prvaka u BiH. Upućeni u društvena zbivanja sinonimom za Široki Brijeg nazivaju gigante mesne industrije - Lijanoviće. Poznavatelji političkih previranja ukazuju na primjer "mirne vode" koja u posljednjih 14 godina teče ovim gradom - HDZ nikada nije izgubio izbore u Širokom Brijegu. U općini koja broji oko 27.500 stanovnika ima registrirano čak 1.500 pravnih objekata. Proporcionalno rastu privatnih poduzeća posljednje desetljeće stihijski su se gasila državna. Danas u ovom gradu ne postoji nijedno neprivatizirano poduzeće. Pošta, općina i Dom zdravlja rijetke su državne tvorevine. Usprkos uvriježenom mišljenju da je Široki Brijeg preko noći dobio lasvegaška svjetla mještani tvrde da je miris novca u ovom gradu desetljećima dolazio sa zapada. Širokobriježani, poznati kao pečalbari, od šezdesetih godina odlaze "trbuhom za kruhom", mahom u Njemačku, povlačeći za sobom rođake, komšije, prijatelje. "Dešavalo se da po deset Širokobriježana ode u jednom mjesecu u Njemačku i ostanu tamo 40 godina. Dođu u Široki, ožene se, opet odu. Radilo se po cijeli dan, nema subote, ni svete nedjelje. Eto otkud nam novac. Ostavljamo ga svojoj djeci, pa onda oni razviju svoj posao i tako ukrug", priča sedamdesetdvogodišnji Jozo, koji je i sam proveo 37 godina u Njemačkoj. Iako je mesna industrija zaštitni znak Širokobriježana, zanimljivo je da mještani pričaju da su poljoprivreda i stočarstvo zaboravljene djelatnosti. Gašenje tih resursa je bio jedan od razloga zbog kojih su se Širokobriježani odlučivali na život u tuđini. U povratku, sporadično su osnivali privatne prodavaonice, poduzeća, kompanije. Danas skoro svih 5.300 zaposlenih građana radi kod privatnika jer alternative i nemaju. "To je problem. Svaki čovjek mora imati više opcija da izabere za život. Ovdje su ljudi često prinuđeni da rade kod privatnika za manju plaću, na crno. Hoćeš-nećeš. A gdje bi i što bi drugo?", priča Miro Kraljević, načelnik općine Široki Brijeg. Zbog takve situacije, kaže Kraljević, pokušat će u tijeku svog mandata da dovede u ove krajeve strane investitore koji bi oživjeli ugašenu poljoprivredu, pokrenuli proizvodnju. Kvalitetna radna snaga, sa dugogodišnjim iskustvom, uz prirodne resurse, glavni su aduti koje bi Kraljević ponudio stranim ulagačima. "Kada vi ovako sa strane dođete stječete dojam da smo mi bogata općina, po onom što vidite. Ima puno Mercedesa, kuća… Ali, to nisu preko noći stečene stvari. Mještani su još od davnina išli u inozemstvo i zarađivali. Vrijedni su to ljudi", kaže Kraljević. Široki je, poručuje Kraljević, općina od "krvi i mesa", suočena sa istim problemima kao i drugi gradovi. Sa proračunom od 6.800.000 KM i putovima do najudaljenih sela po svjetskim standardima neki dijelovi grada nemaju riješeno ni vodosnadbijevanje. Potvrđuje da je socijalna karta ovih ljudi povoljnija, ali, dodaje i u ovom gradu ima oko 3.000 nezaposlenih ili 40 posto radno sposobnog stanovništva. Ipak, i sam načelnik priznaje, da mnogi sa liste prijavljenih na Biro rade na crno, pa slika nezaposlenosti u ovom gradu i nije realna. Nije realan, kaže on, ni loš imidž koji u okruženju, posebno u Republici Hrvatskoj, ima ovaj grad. Desetak Širokobriježana sa milijunskim računima oduvijek su pod budnim okom tužiteljstava i sudskih organa. Tako je Široki Brijeg ponovo bio u žiži javnosti kada je Financijska policija MUP-a FBiH ušla u upravnu zgradu poduzeća "Lijanovići" u ovom gradu i oduzela kompletnu financijsku dokumentaciju ove tvrtke. Nekoliko mjeseci ranije protiv braće Lijanovića potvrđena je optužnica Tužiteljstva BiH, poznatija kao slučaj "Čović i drugi". Optužnica braću Lijanoviće i ostale tereti za organizirani kriminal, nanošenje štete proračunu FBiH i primanje mita. Mještani poručuju da bez obzira na aktualna dešavanja nema mjesta lošem imidžu jer, kako kažu, "od sveg su čuveniji širokobriješki slikari". Kažu da skoro svaki dom u Širokom Brijegu ima bar jednu umjetničku sliku. Utjecaj je to, prije svega, Franjevačke galerije i poznate Likovne akademije. Kažu da je to grad s najviše umjetnika prema broju stanovnika. "U narodu postoji izreka: "Na Brijegu je umjetnik po glavi stanovnika", kaže Miro Petric, profesor grafike na Likovnoj akademiji Mostarskog sveučilišta, koja od 1996. godine djeluje u Širokom Brijegu. Oko stotinu studenata Akademije, priča Petric, iz svih dijelova BiH i šire, uče grafiku, kiparstvo... Mnogi bh. umjetnici prve korake napravili su upravo u širokobriješkoj akademiji. "Svaki student je svijet za sebe s kojim treba da se radi, budi ili razvija talent koji već ima. Naši studenti su vrijedni, požrtvovani mladi ljudi, zaljubljeni u kist, boju, platno", priča Petric. Godišnje se na ovu akademiju upiše 15 studenata, a odnedavno su pokrenuti i postdiplomski studij iz slikarstva. Stotine slika, grafika i skulptura svih generacija Akademije raspoređeni su duž hodnika i prostorija. Svima koji žele da vide radove budućih diplomiranih slikara, kipara i grafičara vrata ove akademije otvorena su svaki dan. Bez obzira da li će neko Široki Brijeg zvati Lijanovići city, ili će ga opisati kao koloniju slikara i gostoljubivih mještana, salon Mercedesa ili grad pečalbara, prijestolnica zapadne Hercegovine nikog ne ostavlja ravnodušnim. |
- 17:11 - Komentari (2) - Isprintaj - #
ponedjeljak, 30.08.2004.
Prijedlog zastave Republike Hercegovine
Osnova zastave je trokut, koji predstavlja geografski oblik Republike Hercegovine. Također nastoji zadržati vezu sa izgledom države iz koje je proistekla. Žuta boja simbolizira boju sunca, bijela simbolizira mir i slobodu, dok plava simbolizira hercegovačko more. |
- 19:12 - Komentari (4) - Isprintaj - #
četvrtak, 26.08.2004.
Snima se prvi hercegovački pornić
Prema informacijama koje su objavili lokalni mediji Hercegovci bi uskoro trebali dobiti prvi autohtoni hercegovački pornić. Filmska skupina koja se predstavila kao "Ero-Sex Pictures" krenula je u ambiciozni pothvat snimanja prvog domaćeg porno uratka. Obećano nam je čak i prvih nekoliko clipova a cijeli film trebao bi se naći u videotekama i slobodoj prodaji za manje od dva mjeseca. Pokretač ove ideje dalje piše kako im je glavna misao vodilja bila popularizirati fenomanlne hercegovačke krajolike tako da se prvi dio filma snima na vodopadima Kravice dok je drugi dio već snimljen na najvišem planinskom vrhu u Hrvata tj. na lokalitetu Pločno a "vrhunac radnje" se odvija na snijegu. Zanimljiva je i sama fabula filma. Dvije mlade povratnice iz dijaspore na ljetovanju susreću dva domaća momka pod vodopadima Kravica te nakon što se "na brzinu zaljube" kreću u laganu vožnju po Hercegovini. Doznajemo kako su glumice doista iz dijaspore te su i "zagondžije" u stvarnosti naši momci. Glazbenu podlogu filma činiti će hitovi Mate Bulića "Sve to ima zemlja ta moja Hercegovina" i "Udri Mare prašina se diže" a film će biti začinjen i vrlo atraktivnim automobilima. Trenutno im je kažu najveći problem osigurati nesmetano snimanje na "Kravicama" budući da je još uvijek sezona i prisutno je još podosta kupača. Uglavnom adresa im je erosex@net.hr za one koji imaju neka pitanja ili možda žele pomoći pri snimanju!  |
- 14:12 - Komentari (1) - Isprintaj - #
utorak, 17.08.2004.
Osniva se pokret za samostalnu Hercegovinu
Radikalno nametanje bosanskih predznaka Hercegovini i negiranje hercegovačke posebnosti od strane najradikalnijih bošnjačkih političara i medija dobilo je ovih dana odgovor u, još službeno nepotvrđenom osnutku pokreta za Republiku Hercegovinu.Prema (provjerenim) informacijama cilj pokreta je osnivanje samostalne, neovisne i suverene Republike Hercegovine zbog sljedećih razloga: Zato što živimo u Bosni i HERCEGOVINI, ne u Bosni! Zato što smo HERCEGOVCI, ne Bosanci! Zato što ne govorimo bosanskim, već tom logikom - HERCEGOVAČKIM jezikom! Zato što Hercegovina nikada nije bila, niti će biti - Južna Bosna! Zato što se svjesno sprečava razvoj Mostara kao centra Hercegovine! Zato što se svjesno sprečava razvoj Hercegovine uopće, bez obzira na većinsku naciju! Zato što Neum nikada nije bio bosanska rivijera! Zato što je DOSTA! Republika bi bila organizirana po posebnom teritorijalnom ustrojstvu, s Mostarom kao glavnim gradom i distriktom te četiri regije: Istočnom Hercegovinom sa središtem u Trebinju, Sjevernom Hercegovinom sa središtem u Konjicu, Zapadnom Hercegovinom sa središtem u Ljubuškom i Južnom Hercegovinom sa sjedištem u Čapljini. Službeni jezici u ustrojstvu Republike bili bi bošnjački, srpski i hrvatski uz uporabu dva službena pisma latinice i ćirilice. Državljani ove Republike nosili bi ime Hercegovci a poštivala bi se njihova nacionalna opredjeljenost te bi ujedno i bili ono što jesu: Bošnjaci, Srbi i Hrvati. Iako se ova vijest čini na prvi pogled neozbiljnom, ustroj Republike Hercegovine i ono što su autori predstavljanja do sada ponudili javnosti mnogo je ozbiljnije, korektnije, realnije i perspektivnije od svega onoga što "krasi" današnju Bosnu i Hercegovinu. Na slici je prikazan prijedlog za registarske tablice RepublikeHercegovine.  |
- 10:51 - Komentari (5) - Isprintaj - #
utorak, 10.08.2004.
GANGA
Na web stranicama imota.net možete sve saznatio izvornoj Hercegovačkoj pjesmi gangi. Autor stranice se stvarno potrudio skupiti materijal sa svih krajeva zapadne Hercegovine i Imotske krajine tako da možete preslušati razne stilove gange. Nažalost kako nam rod odumire tamo gdje je nekad odjekivalo od gange danas vlada potpuna tišina. |
- 18:58 - Komentari (2) - Isprintaj - #
četvrtak, 05.08.2004.
Hajduk
Nakon sramotnog izdanja Hajdukovih "igrača" u pretkolu lige prvaka, gradske vlasti uspjele su u rekordnom vremenu napraviti novi stadion podno Marijana. Teren se nalazi na samoj obali tako da se igrači mogu redovno osvježiti u moru, a za one koji su skloniji ležanju u hladovini namjenjeno je maslinovo raslinje. |
- 09:24 - Komentari (2) - Isprintaj - #
srijeda, 04.08.2004.
Gabrijela
Kako uskoro stupa zakon o zabrani korištenja alkohola za vozače počeo sam sa odvikavanjem. Naravno ima i onih kojima koja kapljica ne smeta...  |
- 14:14 - Komentari (2) - Isprintaj - #
petak, 11.06.2004.
Grad ŠAMPIONA
Široki HT bolji od Bosne i u grotlu Skenderije!SARAJEVO – Široki HT je šampion, Širokobriježani su u dramatičnoj utakmici pred 7.000 fanatičnih navijača Bosne nadvisili Sarajlije 97:93 i po treći put uzastopno osvojili titulu prvaka BiH. Iako je Bosna imala prednost domaćeg parketa u trećoj, odlučujućoj utakmici, Širokobriježani su smogli snage u paklenoj atmosferi nakon produžetka (81:81) svladati goropadnog domaćina. Čak 32 poena postigao je nezaustavljivi Martin Vanjak, no nemjerljiv doprinos dali su i svi ostali igrači sada već trostrukog uzastopnog prvaka i trostrukog uzastopnog pobjednika Kupa BiH, najbolje košarkaške družine na ovim prostorima – Širokog Hercegtiska. Velikom uspjehu Širokobriješkog sporta pridonijeli su i nogometaši Širokog Brijega koji su tri kola prije završetka prvenstva osigurali titulu prvaka u nogometu. Stoga ponosno mogu izjaviti da je Široki Brijeg grad ŠAMPIONA. |
- 15:43 - Komentari (1) - Isprintaj - #
srijeda, 12.05.2004.
Ukratko o Hercegovini
Današnja Hercegovina proteže se od Trebinja do Šuice i od Neuma do Konjica ili točnije do Ivan-planine. U crkveno upravnoj podjeli to područje pripada Mostaru, svom gospodarskom i kulturnom središtu.U Hercegovini ima osamdeset i dvije katoličke župe, ali četiri su gotovo mrtve. Petnaest župa s lijeve strane Neretve pripada Trebinjsko-mrkanjskoj biskupiji, a sve ostale Mostarsko-duvanjskoj. Objema biskupijama upravlja isti biskup sa sjedištem u Mostaru. Planine iznad 2.000 m: Vran 2.074, Plasa 2.116, Prenj 2.155, Čvrsnica 2.228 i Volujak 2.297 Rijeke duže od 50 km: Trebišnjica (izvire na visini od 398 m) 96,5 km i Neretva (izvire na visini od 320 m) 218 km. Površina je 9.948 četvornih kilometara. Prema rezultatima popisa pučanstva iz 1991. godine na tom prostoru živjelo je 437.131 stanovnika. Od toga je 206.457 Hrvata, 112.948 Muslimana, 93.047 Srba, 18.494 Jugoslavena i 6.149 ostalih. |
- 13:14 - Komentari (20) - Isprintaj - #
utorak, 11.05.2004.
POVIJEST ŠIROKOG BRIJEGA
|
- 10:30 - Komentari (9) - Isprintaj - #
Dnevnik.hr |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Opis bloga
Sve zanimljivo o Širokom Brijegu i Hercegovini
Gradovi & općine
Čapljina Čitluk Ljubuški Međugorje Mostar Neum Posušje Široki Brijeg INFO Mapa Hrvatske i Hercegovine Telefonski imenik GSM imenik Web imenik e-mail imenik collectable angel |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||